Vrste prijevara

SPAM (NEŽELJENE PORUKE)

Svi koji imaju e-adresu dobivaju spam – neželjene promotivne e-poruke koje se automatski šalju tisućama ljudi, a oglašavaju ili promoviraju različite proizvode i usluge. I prevaranti šalju milijune takvih e-poruka u kojima tvrde da predstavljaju financijske institucije. Njihove e-poruke sadrže privitke u kojima se navodno nalaze podaci o, primjerice, sumnjivoj transakciji, račun, faks ili glasovna poruka.

Niz je načina na koje možete završiti na popisu za distribuciju neželjene pošte:

Money mules ili posrednici za prijenos novca

Nemate novaca, ali ste vidjeli oglas za brzu zaradu? Sve što trebate učiniti zauzvrat jest prenijeti neki novčani iznos s vašega bankovnog računa na račun nepoznate osobe. Što ćete učiniti?

DRUŠTVENE MREŽE I KRAĐA IDENTITETA

Ponekad vam se čini da za gotovo svaku aktivnost na internetu morate smisliti lozinke i korisnička imena te dati određene osobne podatke. To je postalo nužno jer internetske stranice žele zaštititi vas i vaš identitet, a pojedine također nude usluge društvenog umrežavanja.

PRIJEVARE PRILIKOM INTERNET KUPOVINE

Prevaranti će oglašavati proizvode/usluge koje ili ne postoje ili nisu njihove da bi ih prodavali. Uvjerit će vas u izravno plaćanje na njihov račun, ali vam roba nikada neće stići. Prije nego li se odlučite na kupovinu putem interneta, istražite prodavatelje kako biste bili sigurni da su pouzdani i izbjegavajte one s lošim ocjenama. Inzistirajte na tome da vidite visokovrijednu robu prije plaćanja.

Malware

Malware je zajednički naziv za štetne ili maliciozne programe koje prevaranti koriste kako bi pristupili vašim računalima. Takvi su programi obično skriveni u privicima ili besplatnom sadržaju. Koriste se za niz nezakonitih radnji kao što su krađa osobnih podataka, brisanje ili oštećivanje podataka, stvaranje botnet mreža (mreža zaraženih računala) i zaobilaženje sigurnosnih programa.

PRIJEVARE TEMELJENE NA AVANSNOM PLAĆANJU

Kod ovakvih prijevara žrtvama se obećavaju golemi iznosi novaca ili neke druge mogućnosti, poput dobitka na lutriji, nasljedstva ili nagradnoga dobitka. Od vas će se tražiti da izvršite avansnu uplatu koju će onda uzeti prevarant, a vi nećete dobiti ništa zauzvrat. Budite oprezni sa svim takvim ponudama. Vjerodostojne organizacije koje organiziraju lutriju i nagradne igre ili upravljaju nasljedstvom nikada od vas neće tražiti avansno plaćanje.

INVESTICIJSKE PRIJEVARE

Što su investicijske prijevare i kako ih prepoznati?

Kod ovakvih prijevara prevaranti se predstavljaju kao trgovci i nude vam niz ulagačkih mogućnosti, uključujući ulaganja u dionice, zemljište, zlato i drago kamenje, ugljični kredit, vino, gospodarske grane u nastajanju ili farmaceutike. Pozivatelji koriste agresivne prodajne metode i često tvrde da ćete propustiti izvanrednu priliku ne budete li djelovali istoga časa. Unatoč obećanjima o visokim prinosima, ulaganja obično budu bezvrijedna ili precijenjena.

Što su prijevare s kuririma? 

Prevaranti se često pokušavaju predstaviti kao djelatnici banke ili policijski službenici te vas obavijestiti da postoje određeni problemi s vašom debitnom ili kreditnom karticom, na primjer kažu da je zloupotrijebljena (podignut određeni iznos s računa).Obično kažu da će doći po karticu i PIN zbog istrage, sprječavanja daljnje zloupotrebe ili povrata novca. Može se dogoditi i da vas traže da unesete vaš PIN putem telefona te reći da će poslati dostavljača po vašu karticu.

VISHING („pecanje podataka” putem telefonskih poziva)

Što je vishing?

Vishing je sličan phishingu, ali se odnosi na lažne telefonske pozive u kojima se prevaranti predstavljaju kao zaposlenici banke ili druge poznate organizacije te od vas traže da novac s vlastitoga računa prebacite na neki nepoznati račun. Kako bi vas nagovorili da otkrijete vaše podatke, prevaranti će vam pokušati „prodati“ uvjerljivu priču.

PHISHING („pecanje podataka“ putem e-pošte)

Što je phishing? 

Phishing je proces putem kojega prevaranti dobivaju pristup osjetljivim podacima poput korisničkih imena, lozinki ili podataka s kreditnih kartica, slanjem lažnih elektroničkih ili tekstualnih poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije. Poruke najčešće izgledaju kao da dolaze od banaka, popularnih društvenih mreža ili internetskih stranica za prodaju i kupnju.