HUB u medijima

Zagreb, 28. svibnja 2018.- U prostoru Obrtničke komore Zagreb je održana konferencija ''Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'' na kojoj su se otvorila najvažnija pitanja i teme hrvatskog obrazovnog sustava. Konferenciju je organizirala medijska kuća 24sata treću godinu za redom te je to prva konferencija o obrazovanju koja na jednom mjestu okuplja sve interesne skupine vezane za obrazovanje – ministarstva, veleposlanstva, znanstvenike, profesore, studente te poduzetnike.

Hrvatska prati svjetske trendove i kad je u pitanju porast cyber kriminala, a hakeri se sve više prebacuju na mobilne uređaje. Stoga su MUP i Hrvatska udruga banaka pokrenuli kampanju u suradnji s EUROPOL-om. Želi se podići svijest o opasnostima zlonamjernih softwarea na mobilnim telefonima.

Rast kamata nakon 2017. godine ovisit će više o konkurenciji i troškovima regulacije nego o kretanju euribora Hrvatski dužnici pusu i na hladno! I to je dobra vijest. Nikad korisnici kredita nisu s takvom pozornošću pratili makroekonomske pokazatelje i izjave kreatora ekonomske i monetarne politike kao što to u Hrvatskoj rade posljednjih mjeseci i godina pa je tako burne reakcije i rasprave izazvala i nedavna izjava guvernera Borisa Vujčića o mogućem rastu euribora, referentne kamate za kredite u eurima, u nekoj perspektivi.

U lipanjskom broju časopisa Mreža objavljen je intervju s Keithom Grossom, predsjednikom Odbora za kibernetičku sigurnost Europske bankovne federacije. Keith Gross već je šest godina voditelj Radne skupine za kibernetičku sigurnost EBF-a i savjetnik je Europolova Centra za kibernetički kriminal EC3 (Europol's European Centre for Cybercrime).

Neto dobit koje su hrvatske banke ostvarile u 2016. najviša je od 2008. godine. Točnije, prema podacima Hrvatske narodne banke s kojima je javnost pobliže upoznala Hrvatska udruga banaka (HUB) na briflngu za novinare, lanjska neto dobit hrvatskih banaka iznosila je 5,1 milijardu kuna. Zdenko Adrović, direktor HUB-a, istaknuo je kako bruto dobit u 2016. iznosi gotovo 6,5 milijardi kuna. Podsjećam, gubitak bankarskog sektora u 2015. godini bio je 4,3 milijarde kuna. Dakle, ovaj rezultat iz 2016. vraća banke u zonu pozitivnog poslovanja ocijenio je on.

Nakon debelog rezultatskog minusa u 2015. banke su prošlu godinu zaključile najvećim iznosom dobiti još od predkrizne 2008. Rezultatski je to bila prilično neobična godina, opisna je ocjena kojom je prošlogodišnje brojke popratio direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Rumunjski zakon o obveznoj konverziji kredita u švicarskim francima u leije po povijesnom tečaju pao je na Ustavnom sudu Rumunjske zbog kršenja pravne stečevine EU, što je Hrvatska udruga banaka (HUB) popratila konstatacijom da u Rumunjskoj nisu provedivi zakoni koji nisu u skladu s njom, ali i da su na isto hrvatske banke 2015. prije donošenja zakona o konverziji u Hrvatskoj upozoravale ondašnje čelnike Vlade, Sabora i Ministarstva financija.

Kredit ćemo realizirati nakon što uplatite učešće. Bila je to poruka koju je dobilo dvoje Slavonaca na kraju internetskih pregovora s, kako se predstavio, djelatnikom francuske banke. Dogovoreni novac, a riječ je bila o nekoliko tisuća eura, su uplatili i nakon toga bankar im se nije javio. - To je pecanje podataka putem elektroničke pošte, takozvani phising. Prevaranti šalju lažne elektroničke ili tekstualne poruke kako bi saznali osjetljive podatke ili traže avansnu uplatu novca.

Hrvatska se nalazi u skupini s većinom država članica Europske unije koje bilježe manju vrijednost kredita u bilancama ove godine u odnosu na lanjsku. No, podaci o kreditnim transakcijama upućuju na blagi oporavak kreditiranja svih sektora. Bankama kombinacija rasta depozita i slabog kreditnog oporavka omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita, te paralelno razduživanje u inozemstvu. Udjel inozemne u ukupnoj pasivi banaka zbog toga je dosegnuo povijesni minimum od 8,9%.

Svjetski je dan štednje. Hrvatski građani u prosjeku mjesečno uštede 432 kune, a sve je manje onih koji ušteđevinu drže u čarapi. Klasičnu štednju na štednim knjižicama i računima bira gotovo polovina građana pa je u rujnu ove godine štednja u bankama iznosila 165 milijardi i 600 milijuna kuna.