Zagreb 31.10.2018. - U posljednjih 10 godina, udio bankovnih depozita porastao je s 48% na 50% ukupne financijske imovine građana u Hrvatskoj i iznosi više od 200 milijardi kuna. Odmah nakon depozita, druga po visini je imovina građana u mirovinskim fondovima koja je s 8% krajem 2007. godine narasla na gotovo 25% financijskog bogatstva , izjavio je Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka na konferenciji „Raste li financijska imovina građana u Hrvatskoj?“ koja se u povodu Svjetskog dana štednje održala u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Stojić ističe da se prema financijskoj imovini po stanovniku u srednjoj i istočnoj Europi Hrvatska nalazi „u zlatnoj sredini“, pri čemu banke drže 68% domaćeg financijskog sustava. Dominacija štednje u bankama odraz je visokog povjerenja u hrvatski bankarski sektor koji je je najrazvijeniji u regiji i jedan od najbolje kapitaliziranih u Europskoj uniji, naglasio je Stojić.
Dio rasta depozita proteklih godina usko je povezan s rastom prihoda u turizmu i brojem turističkih noćenja. Hoće li depoziti rasti i u budućnosti ovisit će o daljnjem rastu raspoloživog dohodtka, o kretanju kamatnih stopa te o poreznoj reformi.
„Svakako da bi daljnji rast kreditiranja građanstva koji je započeo 2015. godine, ako se nastavi bržim tempom, mogao potaknuti blagi rast kamatnih stopa na depozite jer će banke za financiranje i tražiti veći izvor novca, primarno u štednji građana“, istaknuo je Stojić.
Na panel raspravi „Kako potaknuti ulaganja građana u budućnosti“ viceguverner Hrvatske narodne banke Roman Šubić istaknuo je kako postoje dva glavna razloga zašto hrvatski građani usprkos rekordno niskim kamatnim stopama na štednju i dalje najviše prefiraju novac „čuvati“ u bankama.
„Građani kroz zakonski osiguranu štednju do 100.000 EUR i stabilan bankarski sustav znaju da im je novac u bankama siguran. Posljednjih godina prisutan je trend razoročavanja štednje na transakcijske račune, a više od prinosa važnije je da je novac siguran i uvijek pri ruci“, naglasio je Šubić.
Komentirajući ostale oblike ulaganja, Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova istaknuo je da treba hitno osvijestiti i građane i tvrke u ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju jer je ona u Hrvatskoj, uz prosječne godišnje prinose od oko 6%, najbolji namjenski oblik ulaganja za starost. "Nažalost, još je uvijek vrlo malo primjera među poslodavcima da uplaćuju svojim zaposlenicima dobrovoljnu mirovinsku štednju, a niti sindikati nisu iskazali jaču želju za poticanjem tvrtki u tom smjeru.“
Ukazavši da su posljednja istraživanja odmah nakon financijske krize upućivali da su građani i dalje iznimno skloni ulaganju kroz nekretnine i da je moguće da su rezultati i danas slični, Maja Vehovec, znanstvena sajvetnica iz Ekonomskog instituta ističe da je problem osviještavanja kod mirovinske štednje i u načinu informiranja građana. „Svaka mirovinska reforma trebala bi analizirati učinke i postaviti promjenu za sljedećih 50 godina, a ne samo za dvije do tri godine. Stalnim promjenama i oprečnim informacijama, građani su zbunjeni i ne znaju što odabrati“, naglasila je Vehovec ipak pohvalivši posljednju inicijativu ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da pruži širi izbor korištenja trećeg mirovinskog stupa i isplatu kroz osiguravajuća društva.
„U Hrvatskoj postoji potencijal da se vrati povjerenje malih ulagača u domaće tržište kapitala, što HANFA kroz pooštreno financijsko izvještavanje želi potaknuti novim Zakonom o tržištu kapitala“, istaknuo je Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća HANFA-e. Naglasio je da u Hrvatskoj u pogledu štednje i dalje postoje velike nejednakosti jer samo oko 20% građana drži 94% ukupne štednje. Istovrememo se na tržištu svakog dana nudi u pogledu ulaganja nešto novo, a da biste mogli procijeniti kakve to rizike sa sobom nosi, građani trebaju biti dobrog znanja i informirani. Smatra da su dosadašnje radionice oko financijske pismenosti dobar smjer ali nedovoljne da dođu do većeg broja ljudi, zbog čega je nužno uvesti obavezni program financijske pismenosti u kurikularnu reformu.
Dajana Barbić, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu iznijela je primjer prosječnog profila potencijalnog štedište kojemu svaki mjesec za ulaganje ostaje 1.000 kuna. „Našim polaznicima radionica za financijsku pismenost preporučujemo da u tom slučaju 500 kuna rasporede na štedne bankovne račune, 400 kuna u dobrovoljnu mirovinsku štednju te 100 kuna u životno osiguranje.“
