Digitalna transformacija
U protekla tri desetljeća hrvatske banke su velikom brzinom zatvarale tehnološki jaz - zaostatak za svijetom. Prvi bankomat instaliran je u Ujedinjenom Kraljevstvu 1969., u Hrvatskoj dvadesetak godina poslije. Prvi sustav velikih plaćanja instaliran je u SAD-u u prvoj polovici osamdesetih, u Hrvatskoj petnaestak godina poslije. Prvo on-line bankarstvo instalirano je u američkoj banci Wells Fargo 1994., a prvo on-line bankarstvo u Hrvatskoj nastalo je nekoliko godina kasnije.
U ovome stoljeću tehnološki vremenski pomaci su nestali. Hrvatske banke trenutačno prate tehnološke promjene zahvaljujući intenzivnoj konkurenciji, regulatornoj usklađenosti s EU i uklopljenosti najvećih banaka u sastav velikih europskih bankarskih grupacija. Osiguran je pristup najnovijem znanju u poslovno-tehnološkim aplikacijama.
Promjena poslovnih modela na temelju novih digitalnih tehnologija najviše utječe na banke kroz tehnološke promjene u segmentima odobravanja kredita i upravljanja sredstvima, upravljanja odnosima s klijentima, platnog prometa i digitalnih valuta. Banke su spremne na izazove koje konkurencija iznutra sama stvara, kao i na one koje se promjenom propisa izvana nameću. Najvažnija promjena povezana je s novom direktivom o platnim sustavima PSD2. Liberalizira se pružanje tradicionalnih usluga plaćanja i upravljanja računima, što otvara vrata novoj generaciji fintech kompanija.
Banke su otvorene za konkurentske izazove od kojih će profitirati potrošači. Prednosti znanja, volumena i sigurnosti prevladat će u dugom roku. Načini kako «bankarimo» mijenjaju se u skladu s navikama novih generacija odraslih u okružju digitalnih aparata i aplikacija. Kriptovalute i blockchain do sada su privukli najviše pažnje među tehnološkim novitetima, no promjene zahvaćaju daleko šira područja.
Možemo predvidjeti daljnje uvođenje aplikacija umjetne inteligencije i «big data» u procese upravljanja rizicima, imovinom i odobravanja kredita. To će ubrzati poslovne procese i učiniti ih transparentnijima prema korisnicima. U platnom prometu slijedi razdoblje tehnološke revolucije na čijemu će se kraju transakcije na bruto osnovi obavljati u gotovo realnom vremenu - takozvana trenutačna plaćanja. Pojavit će se novi posrednici, i/ili će banke sklopiti strateška partnerstva s fintech kompanijama koje će ostvariti komparativne prednosti u upravljanju računima i obavljanju platno-prometnih transakcija.
Odnosima s klijentima upravljat će se uz pomoć novih tehnoloških platformi i aplikacija integriranih s društvenim mrežama, uz primjenu umjetne inteligencije i ranije spomenutih digitalnih noviteta. Banke u tome neće biti samo izazvane, nego i izazivači. Ne samo sljedbenici i oni koji odgovaraju na izazove, nego i lideri. Ljudski i tehnološki kapaciteti banaka jamče takav razvoj.